Krajem veljače većina zastupnika u Europskom parlamentu pristala je zabraniti prodaju novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine kako bi se ubrzao prelazak na električna vozila. Ali to nije sve. Prema novoj zabrani, do 2030. proizvođači automobila moraju smanjiti emisije novih vozila za 55%, a do 2035. potpuno odustati od modela s termalnim motorima.

Vjerujemo da je vijest mnoge prilično negativno iznenadila, zato smo željeli navedenu temu sagledati iz drugog kuta i iznijeti vam mišljenje o spomenutim promjenama. U nastavku prikazujemo razloge zbog kojih vjerujemo da se prijelaz na isključivo električna vozila još dugo neće dogoditi.

Mnogi stručnjaci i poznavatelji automobilskog tržišta slažu se da ni Slovenija, ni Hrvatska, ni Europa infrastrukturno još nisu spremne za ovakav korak. Stoga je još aktualnije pitanje kako je moguće da su zastupnici Europskog parlamenta doista odlučili napraviti ovaj korak.

Cijelu stvar, zbog nerealnih rokova i nedostatka infrastrukture, ne razumiju čak ni neki proizvođači. Oštro protiv odluke su giganti BMW i Porsche, koji smatraju da je opredjeljenje za samo jednu opciju pogona greška. Carlos Tavares, izvršni direktor Stellantisa, također je iznio svoje mišljenje protiveći se isključivo električnoj budućnosti.

Prodaja električnih vozila raste, ali infrastruktura to ne može pratiti

Pogledajmo još dublje u problem. Prema ACEA-i, u trećem kvartalu 2022. baterijska električna vozila, s 259.449 jedinica registriranih diljem EU, zabilježila su najveći rast od svih vrsta pogona (+22,0%). S izuzetkom Danske (-2,6%) i Italije (-35,0%), sva tržišta u regiji pridonijela su ovom pozitivnom učinku.

No, razlike u Europi trenutno su jako velike. Prema podacima o udjelu električnih vozila među svim novim prodanim vozilima, Slovenija i Hrvatska spadaju u donju trećinu zemalja EU jer je udio e-automobila prošle godine iznosio između 4 i 5%.

Stanje je još gore s postajama za punjenje električnih vozila. U posljednjih sedam godina prodaja električnih automobila u EU rasla je više od tri puta brže od izgradnje postaja. Prodaja električnih automobila između 2016. i 2022. porasla je za gotovo 17 puta, dok se broj javnih postaja za punjenje u EU u istom razdoblju povećao za samo 6 puta. Pritom nije zanemariva činjenica da je gotovo 42% svih postaja za električne automobile koncentrirano u samo dvije zemlje EU: Nizozemskoj (111.821 postaja) i Njemačkoj (87.674 postaje).

U Sloveniji imamo gotovo 1900 postaja za punjenje električnih vozila, a mjesečno prodamo 3000 električnih vozila i plug-in hibrida U Hrvatskoj je 1285 postaja, a mjesečno se proda oko 2100 električnih vozila i plug-in hibrida. Iz donjeg grafikona također je vidljivo da imamo veliki problem, posebice s infrastrukturom koja nikako ne prati povećani interes za električnim vozilima i zakonske izmjene, koje taj interes još dodatno povećavaju. Bez odgovarajuće mreže prelazak na električna vozila je apsolutno nemoguć, a tu su i komplikacije sa samim baterijama i količinom električne energije koju ta vozila troše.

Još dugo ćete u svom voznom parku imati i vozila na dizel i benzin

Smatramo da zabrana prodaje vozila na fosilna goriva nakon 2035. godine ne drži vodu jer je riječ o prebrzim i prestrogim mjerama koje će rezultirati time da će si manje ljudi nego danas moći priuštiti novi automobil. Uz aktualna kretanja cijena komponenti, posebice baterija, postoji velika opasnost da do 2035. godine cijena električnih vozila nikako neće pasti na razinu koja bi omogućila osobnu mobilnost svima kojima će trebati novi automobil. To je ujedno i glavni izazov s kojim se moraju suočiti proizvođači električnih vozila.

Sa sigurnošću možemo reći da ni električna mreža, ni infrastruktura do 2035. neće biti takve da ćemo si moći priuštiti prelazak na isključivo električna vozila. Zamislite samo duge redove na postajama uz autocestu kada poželite napuniti svoje vozilo tijekom vikend putovanja.

Iz gore navedenih razloga, gotovo smo sigurni da se prijelaz do 2035. neće dogoditi. No čak i da se to tada, na opće iznenađenje, doista dogodi, treba znati da će se rabljeni automobili s benzinskim i dizelskim motorima voziti cestama još jako dugo – s obzirom na trenutnu starost voznog parka u mnogim zemljama EU, sigurno barem do 2050. A sigurni smo da će ljudi i dalje rado posezati za ovakvom vrstom vozila.